U organizaciji Samostana franjevaca trećoredaca glagoljaša sv. Josipa Radnika 22. veljače 2022. g. obilježen je Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva. Tom je prigodom u Dvorani bl. Alojzija Stepinca u sklopu župne crkve u Belišću održano prigodno predavanje pod naslovom „Imala si knjige i nauke od Ćirila i Metoda ruke“: predavanje o hrvatskom glagoljaštvu.
U ime organizatora sve je prisutne pozdravio župni i samostanski vikar fra Mirko Mišković, inicijator ovoga događaja, koji je ujedno najavio i predstavio dvije predavačice. Istaknuo je da je sam naslov preuzet iz didaktičko-satiričkoga spjeva Satir poznatoga slavonskog pisca iz 18. st. Antuna Matije Reljkovića, a govori o postojanju slavenskoga bogoslužja na panonskom prostoru prije turske okupacije.
Prvi dio predavanja održala je izv. prof. dr. sc. Tanja Kuštović, predstojnica Katedre za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Ona je predstavila srednjovjekovnu povijest glagoljaštva, od njegovih početaka do izdanja naših domaćih tiskara u Senju i Rijeci iz prve polovice 16. st. Posebno se osvrnula na naš prvotisak, Misal po zakonu rimskoga dvora. Naime, u njegovu kolofonu je kao datum dovršetka tiskanja naveden upravo 22. veljače 1483. g., na čiji se spomen i obilježava Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva. Ukratko je progovorila i o tome kako se uopće nekada pisalo, predstavila različite oblike glagoljskoga pisma, iznijela zanimljive detalje iz nekih knjiga itd. Istaknula je također i nekoliko srednjovjekovnih natpisa na slavonskome prostoru, koji su široj javnosti uglavnom nepoznati.
Drugi dio predavanja održala je doc. dr. sc. Vera Blažević Krezić s Katedre za hrvatsku jezičnu povijest i hrvatsku dijalektologiju na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. U svom dijelu izlaganja predstavila je novovjekovnu povijest glagoljaštva, od vremena tzv. istočnoslavenizacije naših liturgijskih knjiga (koja je provedena po naputku rimske Kongregaciji za širenje vjere u 17. st.) pa sve do obnove hrvatske jezične tradicije i najnovijih izdanja. Posebno se osvrnula na ne baš tako poznatu povijest glagoljaštva na prostorima današnje Đakovačko-osječke nadbiskupije. Slušatelji su tako mogli saznati za vlč. Luku Sučića, vlč. Matiju Sladojevića, vlč. Jakova Stojanovića i druge, koji su uz svima poznatoga biskupa J. J. Strossmayera, odigrali bitnu ulogu za glagoljašku baštinu u Slavoniji. Na koncu svoga dijela izlaganja predstavila je značajne istraživače staroslavenskoga jezika i hrvatskoga glagoljaštva sa slavonskoga prostora, kao što su Marko Japundžić, Josip Hamm, Stjepan Ivšić te, u današnje vrijeme, Stjepan Damjanović i Milica Lukić.
Na koncu svima prisutnima se obratio belišćanski gvardijan i župnik fra Marko Neretljak, zahvalivši posebno predavačicama i izrazivši želju da će se ovakvi događaji ponavljati i u budućnosti.
Uz mnogobrojne zainteresirane iz Belišća i okolice, na predavanju su bili prisutni i predstavnici gradske vlasti u Belišću, kao i voditeljica osječke Katedre za hrvatsku jezičnu povijest i hrvatsku dijalektologiju doc. dr. sc. Silvija Ćurak te prof. dr. sc. Milica Lukić.
Nakon predavanja svi prisutni su bili pozvani na kratku okrjepu i druženje u prostoru Dvorane bl. Alojzija Stepinca, a koju su prigodno uredile i ukrasile glagoljskim i sličnim znakovima Marija Jelkić, Snježana Simić, Mira Pavić te sama predavačica Vera Blažević Krezić.
