“Odavno smo glagoljaši stari”: obilježen Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva

24. 2. 2024.

U četvrtak 22. veljače u Palači Gutmann u Belišću svečano je obilježen Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva. Događaj su zajednički organizirali Grad Belišće i Samostan sv. Josipa Radnika franjevaca trećoredaca glagoljaša u Belišću. Tom je prigodom predavanje naslovljeno Odavno smo glagoljaši stari: crtice o slavonskoj glagolitici, u ispunjenoj dvorani belišćanskoga Paleja, održala prof. dr. sc. Milica Lukić s Odsjeka za hrvatski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Program obilježavanja započeo je pjevanjem molitve Otče naš na hrvatskome crkvenoslavenskome jeziku, koje je izvelo Crkveno pjevačko društvo MIR pod ravnanjem mo. Želimira Sušića. Nakon toga slijedila su obraćanja okupljenima u ime organizatora događaja. U ime Grada Belišća nazočnima se obratio g. Domagoj Varžić, pročelnik Ureda gradonačelnika Grada Belišća, prenoseći ujedno pozdrave gradonačelnika g. Dinka Burića i izražavajući zahvalnost zbog odvijanja tako značajnoga događaja u Belišću. Potom se okupljenima obratio fra Ivo Martinović, provincijal franjevaca trećoredaca glagoljaša, koji je posebno istaknuo značaj i ulogu ćirilometodske baštine u životu te redovničke zajednice, ali i izrazio svoje veliko zadovoljstvo suradnjom s gradskim i akademskim ustanovama, a koja je rezultirala organiziranjem ovoga svečanoga događaja.

Pošto su završili uvodni pozdravi, Crkveno pjevačko društvo „Mir“ izvelo je skladbu Laudate Dominum, a potom je gđa Lea Kozina Šestanj, voditeljica programa, predstavila predavačicu prof. dr. sc. Milicu Lukić.

U svome vrsnome i zanimljivome predavanju, istodobno potpuno znanstveno utemeljenom i održanom tako da bude prijemljivo i nestručnjacima na ovome području, osječka je profesorica okupljenima predstavila u javnosti gotovo nepoznate podatke o glagoljaštvu i glagoljanju na području današnje Slavonije i Srijema. Najprije je istaknula razloge zbog kojih se proslava Dana glagoljice i hrvatskoga glagoljaštva odvija upravo u Belišću. Iako je, naime, Belišće suvremen grad, formiran tek u drugoj polovici 19. stoljeća, u vremenu kada glagoljica još samo „životari“ i na onim prostorima u kojima je povijesno čvrsto ukorijenjena, postoje višestruke veze između ćirilometodske baštine i ovoga mjesta. Ponajprije, u Belišću je najistočniji samostan franjevaca trećoredaca glagoljaša u Hrvatskoj i ujedno jedini samostan ove izvorne glagoljaške redovničke zajednice na slavonskome području, tako da se u Belišću i danas prigodice bogoslužje slavi na crkvenoslavenskome jeziku. Nadalje, u prigradskome naselju Gatu 1905. godine rođen je jedan od najznačajnijih istraživača staroslavenskoga jezika i glagoljice na našim prostorima, akademik Josip Hamm. Napokon, u Belišću je 2019. godine, a uz obljetnicu ponovne uspostave župe i početka djelovanja franjevaca trećoredaca glagoljaša, uz kip Uskrsli Krist u Ulici kralja Tomislava, podignuta i ploča ispisana glagoljičnim pismom i crkvenoslavenskim jezikom.

U nastavku svoga izlaganja profesorica Lukić predočila je okupljenima brojne pokazatelje o glagoljanju na slavonskome području u vremenu prije 1526. godine, odnosno onoga trenutka u kome je najveći dio ovoga prostora potpao pod osmansku vlast. Uz brojne sekundarne pokazatelje – a zacijelo su najpoznatiji dokumentaristički motivirani stihovi Matije Antuna Relkovića u djelu Satir iliti divji čovik koji govore o „knjigama i naukama“ primljenim od Svete braće, odnosno sv. Jeronima, uz koga je pobožna predaja nekoć vezala početke glagoljičnoga pisma i bogoslužja na staroslavenskome jeziku – profesorica Lukić predstavila je i do danas sačuvane glagoljske natpise koji se nalaze u crkvi sv. Dimitrija u Brodskome Drenovcu i crkvi sv. Martina u Lovčiću. Sve to, kako primarni, tako i sekundarni izvori, navodi nas na zaključak da je i panonski prostor tijekom srednjovjekovlja bio glagoljaški te da nije riječ tek o sporadičnome utjecaju naših južnih i primorskih prostora (tzv. glagoljaškom turizmu), nego o sasvim autohtonoj pojavi.

Drugi dio predavanja bio je posvećen glagoljaštvu i glagoljanju na području Đakovačke i Srijemske biskupije nakon oslobođenja ovih krajeva od osmanske vlasti, što je inače jedna od eminentnih tema znanstvenoga istraživanja profesorice Lukić. Predavačica je ukazala na nekoliko svećenika glagoljaša koji su tijekom 18. i 19. stoljeća liturgiju slavili na crkvenoslavenskom jeziku. Svakako je najpoznatiji don Luka Sučić, dugogodišnji župnik u Komletincima. U spomen na glagoljanje u ovome selu nedaleko od Vinkovaca i danas se za njegove stanovnike rabi izraz „gagulani“, odnosni oni koji su imali svećenika glagoljaša. Uz njega tu su još i don Vid Maslać i vlč. Adam Filipović Heldentalski, ali i brojni drugi povezani s ovim fenomenom na različite načine, među kojima istaknuto mjesto pripada vinkovačkom župniku, rođenjem Osječaninu, Jakobu Stojanoviću. Osim već spomenutih Komletinaca, topografiji slavonske (i srijemske) novovjekovne glagolitice tako se mogu još pridodati Rajevo Selo, Sotin, Otok itd. Zaključno rečeno, glagoljaša među Šokcima tijekom 19. stoljeća je bilo i ostavili su značajan trag u povijesti ovih prostora.

Svakako je posebno poglavlje povijesti glagoljaštva na slavonskome prostoru povezano s imenom velikoga đakovačkoga biskupa Josipa Jurja Strossmayera, koji je bio istinski spiritus movens hrvatske Cyrillomethodiane u 19. stojeću. Nebrojene su njegove zasluge za hrvatsko glagoljaštvo i očuvanje i širenje ćirilometodske baštine u cijelome hrvatskome narodu.

Naposlijetku se predavačica osvrnula i na „suvremene glagoljaše“ iz slavonskoga prostora. Dakako, riječ je najprije o znamenitim istraživačima glagoljaštva, kao što je već spomenuti Josip Hamm, odnosno Stjepan Ivšić, Stjepan Damjanović, fra Marko Japundžić, ali također i mlađe generacije istraživača i popularizatora ovoga fenomena. Predavačica je u svome izlaganju među njima spomenula dr. sc. Veru Blažević Krezić i dr. sc. Jasnu Horvat, a autor ovih redaka svakako pridodaje upravo prof. dr. sc. Milicu Lukić.

Nakon održanoga izlaganja nastupila je Muška pjevačka skupina „Bocanjevački pajdaši“ izvevši pjesmu Đuke Galovića Odavno smo graničari stari, kojom je bio nadahnut i naslov cijeloga predavanja. Proslava Dana hrvatske glagoljice i glagoljaštva tako je svojim glazbenim programom simbolično evocirala našu srednjovjekovnu trojezičnost, s obzirom na to da se glazbeni dio programa sastojao od izvedbi na hrvatskome crkvenoslavenskome jeziku, hrvatskome jeziku i latinskome jeziku. Evocirala je i našu srednjovjekovnu tropismenost jer se osim latinice, kojom je dakako bila napisana prezentacija u pozadini predavanja, i glagoljice, o kojoj se govorilo tijekom predavanja, bilo riječi i o uporabi ćiriličnoga pisma na ovim prostorima.

Cijeli događaj završio je druženjem uz slastice koje su pripremile vrijedne župljanke iz Župe sv. Josipa Radnika u Belišću te uz vino koje je za ovu prigodu osigurala Vinarija „Buhač“ iz Iloka.

Proslavi Dana hrvatske glagoljice i glagoljaštva nazočili su brojni uglednici iz akademskoga kruga: akademik Mateo Žagar, prorektor osječkoga sveučilišta prof. dr. art. Robert Raponja, predstojnica Odsjeka za hrvatski jezik i književnost osječkoga Filozofskoga fakulteta doc. dr. sc. Silvija Ćurak, predsjednica Katedre za hrvatsku jezičnu povijest i hrvatsku dijalektologiju u Osijeku doc. dr. sc. Vera Blažević Krezić, predsjednica Katedre za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo na zagrebačkome Filozofskome fakultetu izv. prof. dr. sc. Tanja Kuštović, asistentica na osječkom Filozofskom fakultetu Matea Sesar. Samoj organizaciji su pridonijeli mnogi, među kojima treba istaknuti gđu Antoniju Andrašek Barić, pročelnicu Upravnoga odjela za društvene djelatnosti Grada Belišća, kao i cijelo samostansko bratstvo u Belišću s njihovim suradnicima.

Središnjoj proslavi Dana hrvatske glagoljice i glagoljaštva u Belišću prethodila je i radionica za djecu koju je istoga dana u prostorima Gradske knjižnice održala gđa Sabina Novoselić. Važno je staknuti da je od ustanovljenja Dana hrvatske glagoljice i glagoljaštva 2019. godine ovaj spomendan u Belišću obilježen po drugi put. Prvi put je to bilo 2022. godine kada su prigodno predavanje u župnoj crkvi održale dr. sc. Vera Blažević Krezić i dr. sc. Tanja Kuštović. Ovo je ujedno i četvrto obilježavanje tog dana u organizaciji franjevaca trećoredaca glagoljaša: osim dva „belišćanska obilježavanja“ franjevci trećoredci glagoljaši obilježili su ga i na zagrebačkome Ksaveru 2020. i 2023. godine.

Još 1998. godine u svome članku Uvod u problematiku glagoljaštva u Slavoniji prof. dr. sc. Milica Lukić, aludirajući na znamenitu knjigu Branka Fučića, Slavoniju opisuje terminom terra incognita s obzirom na fenomen glagoljaštva i glagoljanja. Nakon obilježavanja ovogodišnjega Dana glagoljice i hrvatskoga glagoljaštva u Belišću i njezina predavanja u kojemu je na jednom mjestu objedinila i valorizirala prethodna istraživanja drugih stručnjaka kao i svoja vlastita, možemo bez zadrške reći: Nunc terra cognita est, sed quaerere pergendum est.

 

(tekst: fra Mirko Mišković; foto: Grad Belišće)