Svetkovina Rođenja svetoga Ivana Krstitelja, nebeskoga zaštitnika filijalne crkve u Kitišancima, proslavljena je 24. lipnja 2024. godine svečanim euharistijskim slavljem koje je predslavio fra Mirko Mišković. Samo se tri rođenja u liturgijskoj godini spominju i slave, naglasio je fra Mirko. To su: Rođenje Gospodina našega Isusa Krista (Božić), Rođenje Blažene Djevice Marije (Mala Gospa) i Rođenje svetoga Ivana Krstitelja. Neki crkveni oci smatraju da je Isus Ivana Krstitelja oslobodio „ljage istočnoga grijeha“ za njihova susreta u majčinim utrobama. Ivan Krstitelj je, naime, još u majčinoj utrobi pozdravio Spasitelja.
Nakon pročitanoga evanđeoskoga ulomka u svojoj homiliji fra Mirko je istaknuo posebnost Lukina evanđelja u kojemu se paralelno opisuju događaji vezani uz Ivanovo i Isusovo navještenje i rođenje. Sličnost je u tome što oba rođenja naviješta Božji anđeo. Nadalje, njihova imena dolaze od Boga, a ne od ljudi (značenje imena Ivan je „Bog koji je milostiv“, a Emanuel znači „Bog koji je s nama“). Spomenimo još, nastavio je dalje fra Mirko, i dvije molitve, Hvalospjev Marijin („Magnificat“) i Hvalospjev Zaharijin („Benedictus“). Međutim, kod navještenja i rođenja Ivana Krstitelja stvari su bile drugačije. Anđeo ga Gospodnji naviješta u jeruzalemskom hramu dok je svećenik Zaharija vršio starozavjetnu svećeničku službu. Navještenje Isusova rođenja zbiva se u galilejskom gradu Nazaretu. Za razliku od Zaharije koji je sumnjičav, Marija odmah vjerom prihvaća Božje zahtjeve. Zaharija je svećenik Staroga zavjeta i čovjek je, kao i žena mu, „u godinama“, za razliku od Marije i Josipa koji su mladi ljudi i pripadaju Davidovoj kraljevskoj lozi.
Dolazak Ivana Krstitelja na svijet bio je čudesan. Njega i sam Isus proglašava „najvećim rođenim od žene“. Sveti Ivan, kao spona ljudi i Boga, zemaljskog i nebeskog, život nije provodio u strahu, već je bio duboko svjestan da je Isus Krist njegova nada, radost i snaga. Imao je čast, zaključio je fra Mirko, „pokazati onoga koga su svi proroci naviještali. Pozvani smo, kao kršćani, nasljedovati primjer svetoga Ivana Krstitelja.
Po završetku svečanoga euharistijskoga slavlja fra Mirko je žiteljima Kitišanaca kao i njihovim gostima čestitao nebeskoga zaštitnika, kojemu se trebaju utjecati za blagoslov i spasenje. A snaga za to se može crpsti samo iz bića našega Učitelja, zaključio je fra Mirko.
Treba spomenuti i činjenicu kako je sveti Ivan Krstitelj neslužbeni zaštitnik franjevaca trećoredaca glagoljaša jer je prvi samostan kojega su fratri dobili na korištenje daleke 1439. godine upravo samostan svetoga Ivana Krstitelja na Relji u Zadru.
Vrijedni domaćini su ispred crkvenoga prostora pripremili domjenak te pozvali sve nazočne okrijepiti se i proslaviti ovoga velikoga kršćanskoga svetca, propovjednika i mučenika.
(tekst i foto: Marija Jelkić)
