motiv: Sedam svetih sakramenata i „Pjesma stvorova“ sv. Franje Asiškog
idejno rješenje: prof. art. Marijan Jakubin
izvođač: obrt VITRAJI STAB, Zagreb

početak projekta: 1. svibnja 2018. g.
završetak projekta (postavljanje): 22. prosinca 2018. g.

Sedam prozora na istočnom zidu crkve, pri samom ulazu u crkvu, odredilo je prvu zamisao za idejno rješenje izrade vitraja. Broj sedam usmjerio je temu prema sedam sakramenata koji su temelj kršćanskog života. Tako bi svaki prozor bio posvećen jednom sakramentu slijedom od sakramenata inicijacije (krštenje, potvrda, euharistija), preko sakramenata ozdravljenja (pokora i pomirenje, bolesničko pomazanje) do sakramenata u službi zajednice (svećenički red, ženidba). Kako župsku zajednicu – crkvu vode franjevci trećoredci glagoljaši učinilo se poticajnim da se sakramentalni motivi isprepletu motivima „ Pjesme stvorova“ sv. Franje Asiškog, utemeljitelja franjevačkog reda. „Pjesma stvorova“ ispjevana 1225. god. je opće poznato, nadahnjujuće djelo u umjetničkom stvaralaštvu, naročito u glazbenom i likovnom izražavanju. Kako bi se prišlo samoj razradi ove osnovne ideje krenimo od sakramenata i njihovih simboličkih značenja prema pjesmi koju na početku ovog teksta donosimo u cijelosti (prijevod: Dionizije Andrajec, 1936.), kako bi se kasnije usmjerili na pojedine strofe povezane uz simbole i njihova značenja u pojedinom sakramentu.
Sv. Franjo Asiški (1182.-1226.)

PJESMA STVOROVA

Svevišnji, svemožni, Gospodine dobri!
Tvoja je hvala i slava i čast i blagoslov svaki.
Tebi to jedinom pripada,
dok čovjek nijedan dostojan nije,
ni dati sveto spomene Ime.

Hvaljen budi, Gospodine moj,
sa svim stvorenjem svojim,
napose s bratom gospodinom Suncem.
Od njega nam dolazi dan
i svojim nas zrakama grije.
Ono je lijepo i sjajne je svjetlosti puno;
slika je, Svevišnji, tvoga božanskog sjaja.

Hvaljen budi, Gospodine moj,
po bratu našem Mjesecu i sestrama Zvijezdama,
koje si sjajne i drage i lijepe,
po nebu prosuo svojem.

Hvaljen budi, Gospodine moj,
po bratu našem Vjetru,
po Zraku, Oblaku, po jasnoj vedrini
i svakom Vremenu tvojem,
kojim uzdržavaš stvorove svoje.

Hvaljen budi, Gospodine moj,
po sestrici Vodi;
ona je korisna, ponizna, draga i čista.
Hvaljen budi, Gospodine moj,
po bratu našem Ognju,
koji nam tamnu rasvjetljuje noć.
On je lijep i ugodan, silan i jak.

Hvaljen budi, Gospodine moj,
po sestrici i majci nam Zemlji.
Ona nas hrani i nosi, slatke nam plodove,
cvijeće šareno i bilje donosi.

Hvaljen budi, Gospodine moj,
po onima koji opraštaju iz ljubavi tvoje
i podnose rado bijede života.
Blaženi koji sve podnose s mirom,
jer ćeš ih vječnom okruniti krunom.

Hvaljen budi, Gospodine moj,
po sestrici nam tjelesnoj Smrti,
Kojoj nijedan smrtnik umaći neće.
Jao onima kojim u smrtnom umiru grijehu,
a blaženi, koje ti nađeš po volji presvetoj svojoj,
jer druga im smrt nauditi neće.

Hvalite i blagoslivljajte Gospodina moga.
Zahvaljujte njemu, služite njemu svi
u poniznosti velikoj!

Likovna zamisao tako isprepliće simbole sakramenata i „Pjesmu stvorova“ u njezinim prepoznatljivim „stvorenjima“, kako ih naziva sv. Franjo, veličajući tako Boga stvoritelja. Oni su podudarni sa simbolima pojedinih sakramenata kao i njihovim simboličkim značenjima tako da se mogu lako prepoznati i isčitati u likovnom govoru. Likovno je to govor apstraktno-simboličkog izričaja s povezivanjem prepoznatljivih motiva realnog svijeta. Realistički motivi su stilizirani kako bi se s apstraktnim elementima uskladili čineći tako jedinstvenu likovnu cjelinu. Akcenti se uvijek postavljaju na osnovne sakramentalne simbole oko kojih se ritmički izmjenjuju organske forme i boje nadopunjujući temeljne simbole. Boje također imaju simbolička značenja, najčešće vezana uz liturgiju i simboliku pojedinih sakramenata.

VITRAJ SAKRAMENTA KRŠTENJA

Krštenje

Iznad ulaza u crkvu prozor je u obliku križa koji se odmah učinio poticajnim za sakrament krštenja kao sakrament ulaska u crkvu kao Kristovu zajednicu i kao građevinu u kojoj se ona okuplja i slavi dijeljenje sakramenata. Ulaskom u Crkvu se križamo pa je i cijela kompozicija zamišljena u znaku križa i križanja. Isto tako se u znaku križa i križanja događa i sam čin krštenja. Stoga je na vrhu križa apstraktni simbol Boga oca kao kružno kolorističko kretanje izraženo toplim bojama koje isijavaju svoje zrake na Sina kojeg simbolizira Uskrsna svijeća (s koje se pali i krsna svijeća) i Duha Svetog kojeg simbolizira golub, čineći tako trokut kao simbol Trojedinog Boga. Uskrsna svijeća obilježena je slovima A i Ω (početak i svršetak) i s pet plamenova koji simboliziraju pet rana Kristovih. Od Boga Oca, Goluba (Duha Svetog) i Uskrsne svijeće (Isusa Krista) slijeva se voda (krsna voda) prema dnu križa sve do lađe kao simbola Kristove Crkve u koju se ulazi krštenjem. Slap vode prolazi kroz središte hipotenuze trokuta što može simbolizirati Krista kao središte krštenja kao i ljudska prsa (srce) gdje stavljamo ruku pri križanju izgovarajući ime Isusovo kao Sina Očeva „ U ime Oca i Sina…“. Voda je simbol čistoće, pranja i čišćenja, nevinosti, ispiranja grješnosti i ulaska u novi život. Ujedno je i simbol Kristove ljudske naravi. Plavim tonalitetima asocijativno naslućujemo sva stanja vode: paru, oblake, kišu, izvore, vodopade i slapove i konačno uzburkanu morsku pučinu kojom plovi Kristova lađa – crkva. Plovi, simbolički, pučinom života, kako pojedine osobe tako i cijelog čovječanstva pa i čitave povijesti. Plava boja neba budi osjećaj beskrajnosti i čežnje, blagosti i čednosti. Simbolizira: istinu, vjeru, besmrtnost, jasnoću, nebeska prostranstva, plemenitost … . Tople boje: crvena, žuta i narančasta simboliziraju ispreplitanje: ljubavi, žrtve, radosti, veselja, Božje svjetlosti, Božanskog sjaja, mudrosti, razuma… . Ova simbolika boja će se provlačiti kroz sve vitraje.
Navedenom možemo bez puno promišljanja priključiti slijedeće stihove iz „Pjesme stvorova“:

Hvaljen budi, Gospodine moj,
po sestrici Vodi;
ona je korisna, ponizna, draga i čista.

Hvaljen budi, Gospodine moj,
po Zraku, Oblaku, po jasnoj vedrini
i svakom Vremenu tvojem,
kojim uzdržavaš stvorove svoje.

VITRAJ SAKRAMENTA POTVRDE – KRIZME

Potvrda

Potvrda – Krizma kao sakrament primanja punine dara Duha Svetog uglavnom se likovno izražava silaskom Goluba i plamenim jezicima. Tako su se i u ovom prikazu koristili ovi temeljni simboli. Golub raširenih krila lebdi u nebeskom prostranstvu pretvarajući svoj rep u plamenove koji se rasiplju po nebeskom plavetnilu simbolički silazeći prema primateljima sakramenta. Plamenovi formiraju sedam plamenih grumena kao sedam darova Duha Svetog koje krizmanik – potvrđenik po vjeri prima. To su: Mudrost, Razum, Savjet, Jakost, Znanje, Pobožnost, Strah Božji. Kontrastom toplih i hladnih boja i bogatstvom njihovih tonaliteta uprisutnjena je ritmička dinamika koja simbolizira dinamiku života u Kristu po djelovanju Duha Svetog. Oganj je našao i svoje mjesto u Pjesmi stvorova stoga se meditativnim pristupom u likovnom izričaju utkao u obliku plamenih jezika i njegovih nakupina u nebesko ozračje rasvjetljavajući krizmaniku putove života.

Stoga možemo samo pjevati i klicati:

„Hvaljen budi, Gospodine moj,
po bratu našem Ognju,
koji nam tamnu rasvjetljuje noć.
On je lijep i ugodan, silan i jak.“

VITRAJ SAKRAMENTA EUHARISTIJE

Euharistija

Kružni prozor – rozeta, koja je smještena u optičko središte svih prozora, već po svojem kružnom obliku, asocira na kalež i hostiju kao osnovne simbole Euharistije, a odabranim smještajem na najviše mjesto u kompoziciji daje se i najviše značenje Euharistiji kao sakramentu po kojem se ulazi u najintimnije zajedništvo sa samim Bogom, Isusom Kristom koji ju je i ustanovio i po kojoj nam se trajno. Ova sakramentalna stvarnost izražena je na simbolički način smještajem pelikana (nesita) u kalež obavijen grozdom i klasom žita euharistijskim simbolima kruha i vina odnosno tijela i krvi Kristove. Pelikan očituje među svim živim stvorenjima, najveću ljubav prema svom potomstvu probijajući kljunom svoje grudi kako bi svoje mlade nahranio vlastitom krvlju. Stoga se on uzima kao slika Kristove žrtve na križu koju je iz ljubavi prema ljudskom rodu podnio prolijevajući svoju krv i hraneći nas njome kroz sakrament Euharistije. Prikazano je sedam malih pelikana koji se hrane krvlju što označuje sedam sakramenata kroz koje djeluje Kristovo otkupiteljsko djelo. Oko glave pelikana uočava se svijetli križ simbol otkupljenja koji izlazi iz bijele aureole koja izražava ujedno i hostiju oko koje je kružni vijenac kao aureola hostije obojen izmjenom žutih i narančastih isječaka kružnog vijenca. Stalak kaleža proteže se prema donjem vitraju koji oblikuje sakrament pomirenja jer je Euharistija s njim najizravnije povezana.

Svevišnji, svemožni, Gospodine dobri!
Tvoja je hvala i slava i čast i blagoslov svaki.
Tebi to jedinom pripada,
dok čovjek nijedan dostojan nije,
ni dati sveto spomene Ime.

Hvala i slava i čast i blagoslov svaki dolazi kroz Euharistiju kao sakrament sjedinjena kroz sv. Pričest, blagovanjem Tijela i Krvi Kristove kojim postajemo sudionici Otkupljenja i dionici božanske ljubavi i mira.

VITRAJ SAKRAMENTA POMIRENJA – ISPOVIJEDI – POKORE

Pomirenje

Hvaljen budi, Gospodine moj,
sa svim stvorenjima svojim,
napose s bratom gospodinom Suncem.
Od njega nam dolazi dan
i svojim nas zrakama grije.
Ono je lijepo i sjajne je svjetlosti puno;
slika je, Svevišnji, tvoga božanskog sjaja.

Hvaljen budi, Gospodine moj,
po bratu našem Mjesecu i sestrama Zvijezdama,
koje si sjajne i drage i lijepe,
po nebu prosuo svojem.

Hvaljen budi, Gospodine moj,
po onima koji opraštaju iz ljubavi Tvoje
i podnose rado bijede života.

Ovi stihovi sv. Franje skoro izravno oblikuju vitraj sakramenta Pomirenja. Središnja kružna kompozicija izražava Sunce unutar kojeg se pojavljuju dvije stisnute ruke u znaku pomirenja. Ruka koja silazi odozgo je probodena, ispružena ruka Krista koja u znaku pomirbe Boga i čovjeka prima ruku grešnika opraštajući mu grijehe po sakramentu Ispovijedi. Praštanjem zasja Sunce šireći svoje zrake na sve strane kruga: „Ono je lijepo i sjajne je svjetlosti puno;
slika je, Svevišnji, tvoga božanskog sjaja.“ Pomirenje i mir dolaze po svećeniku – ispovjedniku stoga je u donjem dijelu naslikana štola kao simbol ispovijedi i golub s maslinovom grančicom kao simbolom mira. Oko stalka kaleža rasprostire se nebo ispunjeno mjesecom i zvijezdama što pridonosi osjećajima koje rađa oprost po Kristovom milosrđu, a ujedno izriče hvalu Gospodinu stihovima:

Hvaljen budi, Gospodine moj,
po bratu našem Mjesecu i sestrama Zvijezdama,
koje si sjajne i drage i lijepe,
po nebu prosuo svojem.

VITRAJ BOLESNIČKOG POMAZANJA

Bolesničko pomazanje

Sedam plamenih grumena (sedam darova Duha Svetog) iz vitraja sakramenta Potvrde, ovdje se pretvara u plodove masline, plodove djelovanja po darovima Duha Svetog. Od plodova masline dobiva se ulje (označeno sa OI – oleum infirmorum – bolesničko ulje) kojim se maže bolesnika po čelu i rukama. Ovim činom bolesnik prima milost Duha Svetoga, snagu da izdrži u patnji i lakše podnosi boli s vjerom u ozdravljenje. Ujedno se ovim sakramentom opraštaju grijesi ako se bolesnik ne može ispovjediti. Palmina grana je opći simbol mučeništva i pobjede koja se u ovom slučaju odnosi na patnju, muku bolesnika i pobjedu bolesti odnosno prihvaćanja i nošenja patnje. Patnja je simbolički izražena križem iz čijeg se središta izlijeva bolesničko ulje. Zelena boja plodova i lišća masline simbolički je boja vjere, nade, besmrtnosti… koja se isprepliće plavim bojama neba i toplim bojama križa kao simbola žrtve, patnje, otkupljenja, ljubavi… te toplim bojama svijeće kao simbola prisutnosti Krista i njegove muke koju simbolizira pet plamenova svijeće kao njegovih pet rana. Ova simbolika se odnosi i na boli i patnju bolesnika koji prima bolesničko pomazanje.

Blaženi koji sve podnose s mirom,
jer ćeš ih vječnom okruniti krunom.

Hvaljen budi, Gospodine moj,
po sestrici nam tjelesnoj Smrti,
kojoj nijedan smrtnik umaći neće.
Jao onima kojim u smrtnom umiru grijehu,
a blaženi, koje ti nađeš po volji presvetoj svojoj,
jer druga im smrt nauditi neće.

VITRAJ SAKRAMENTA SVETOG REDA – SVEĆENIČKOG REDA

Svećenički red

Na ovom vitraju prisutni su najučestaliji simboli sakramenta Svetog reda kojeg je Isus ustanovio na posljednjoj večeri kad je nakon blagoslova kruha i vina rekao učenicima: „Ovo činite meni na spomen.“ Stoga se svećenički red najviše povezuje sa Euharistijom i njenim simbolima koje smo već opisali i likovno prikazali na rozeti. Ovaj sakrament primaju biskupi, svećenici i đakoni koji u Crkvi kao Kristovoj zajednici imaju svaki svoju službu. Akcent je usmjeren na otvorenu bibliju kao simbol naviještanja Božje riječi koju u gornjem dijelu dodiruje svećenička štola kao simbol sakramenata odnosno svećeničke vlasti, a u donjem dijelu u dodiru je sa znakom – simbolom franjevačkog trećeg reda – glagoljaša. Bijeli krug unutar znaka ovdje dobiva značaj euharistijskog kruha – hostije. Štola je obješena na ukrštena dva ključa simbol papinstva koji vuče svoje značenje od ključeva sv. Petra kome su oni atribut. Povezanost ključeva s biskupima izražena je prolaženjem biskupskog štapa kroz njih. U gornjem dijelu biskupski se štap dodiruje s biskupskom mitrom kao znakom njegovog poslanja. Svi ovi simboli akcentirani su toplim bojama, djelomično zlatno – žutom kako bi se „isčitala“ njihova simbolika u ozračju nebeskog plavetnila. Ovaj sakrament u službi zajednice neka bude osviješten i oživljen navedenim stihovima sv. Franje:

Hvalite i blagoslivljajte Gospodina moga.
Zahvaljujte njemu, služite njemu svi
u poniznosti velikoj!

VITRAJ SAKRAMENTA ŽENIDBE

Ženidba

Kršćanska ženidba je „vidljivi znak“ „nevidljive“ Božje prisutnosti i ljubavi u bračnom zajedništvu između supruga i supruge. Stoga se prišlo simbolici tog zajedništva, njegove nerazrješivosti, jedinstvenosti i svetosti. Centralno mjesto kompozicije zauzima crveni križ Kristove ljubavi kojom povezuje bračne drugove. Ispod horizontale križa nalaze se dva goluba-ptice okrenute jedna prema drugoj što je znak sloge, zajedništva i ljubavi supružnika koja se očituje u trajnoj i nerazrješivoj vezi izraženoj povezanim prstenovima koje drže u svojim kljunovima. Krilo jedne ptice savinuto je polukružno prema gore što čini zajedno s vertikalom križa slovo P (grč. chi) . Vertikala slova P odnosno križa prekrižena je slovom X (grč. rho.) što zajedno čini Kristov monogram tj. skraćeni znak imena Isusa Krista. X i P su dva početna slova grčke riječi XPI∑TO∑ – HRISTOS što je prijevod hebrejske riječi Mašiah što znači Pomazanik. Tako je ženidba najdublje povezana samim Isusom Kristom i Njegovim otkupiteljskim djelom. Ljubav u ženidbi povezuje se preko sakramenta s Božjom ljubavlju zato je to radost i veselje koje je izraženo glazbenim instrumentima: elementima orgulja u donjem dijelu vitraja i tamburicom i violinom u gornjem dijelu vitraja. Dodatno je to obogaćeno muzičkim crtovljem, ritmom oblika i boja te harmonijom tonova pojedine boje. Stoga se može i u ovom sakramentu kliknuti zajedno sa sv. Franjom:

Svevišnji, svemožni, Gospodine dobri!
Tvoja je hvala i slava i čast i blagoslov svaki.

Marijan Jakubin